e-TN: Postali ste resorni ministar za
turizam u najnezgodnijem trenutku, u godini koja je „osakatila“ naš turizam.
Veliki je pad i u broju dolazaka i u broju ostvarenih noćenja. Da li zna kolika
je tačno šteta koji je naš turizam pretrpeo?
Resor je preuzet u
izazovnom i specifičnom trenutku za turizam, kao uostalom i za celu privredu, i
sa ekonomskog i sa socijalnog aspekta, kako kod nas tako i u čitavom svetu.
Kada je reč o gubicima,
za prvih jedanaest meseci 2020. godine devizni priliv je u padu za 25,6% u
odnosu isti period 2019. godine, tj. ostvareno je 958 мiliona eura. Poređenja
radi, rekordna 2019. godina nam je donela 1.436 milijardi eura prihoda samo od
stranih turista. Pad deviznog priliva je bio očekivan, s obzirom da je u
prošloj godini u Srbiji boravilo 75,9% inostranih turista manje u odnosu na
prethodnu godinu i da je od početka pandemije ta razlika u nekim mesecima bila
čak i oko 90%. Takođe, iako postoje očigledni nagoveštaji da se domaći turizam
polako oporavlja, u odnosu na 2019. godinu bilo je 25,4% manje domaćih turista.
Jednu od najtežih
turističkih godina ćemo meriti i po drugim parametrima, gde se ubrajaju i
gubici turističkih agencija, vodiča, pratioca, hotela posebno gradskih, ali i
manjih ugostitelja, organizatora kongresa i drugih događaja i manifestacija,
prevoznika, svih drugih poslovnih subjekata u turizmu čiji su prihodi drastično
manji u odnosu na prošlogodišnje. Posebno su ugroženi turistički vodiči i
pratioci, s obzirom da ne možemo u ovom trenutku govoriti o organizovanim
turističkim putovanjima u grupama.
Procene govore da je
turizam u Srbiji pretrpeo štetu i veću od milijardu evra, ali ćemo tek od
sredine februara imati i zvanične podatke NBS o deviznom prihodu, pa ćemo moći
da „podvučemo crtu“ i kada je reč i o ostalim parametrima.
Situacija je podjednako
teška i u međunarodnom turizmu. U 2020. godini je broj međunarodnih dolazaka
bio manji za 74% u odnosu na isti period prošle godine, u Evropi za 70%. U
svetu je putovalo čak milijardu međunarodnih turista manje u odnosu na 2019. i
prema UNWTO 2020. godina je bila najteža
godina za međunarodni turizam.
e-TN: Uz sve mere koje donela Vlada
Republike Srbije i vaše resorno ministarstvo da li je moglo bolje?
Resorno ministarstvo i Vlada Republike Srbije su od samog početka,
shodno mogućnostima, ulagali izuzetne napore da što više ublaže gubitke sa
kojima su se suočavali turistički i ugostiteljski poslenici,
pre svega u cilju sprečavanja bankrota turističkih agencija i očuvanja radna
mesta.
U pružanju sektorske pomoći, a na inicijativu ovog ministarstva Vlada
Republike Srbije je usvojila više mera za koje je izdvojeno oko 9 milijardi
dinara. Jedna od prvih mera bilo je usvajanje Uredbe o ponudi zamenskog
putovanja za turističko putovanje koje je otkazano ili nije realizovano usled
bolesti COVID-19, a potom je usledila podrška hotelskoj industriji u gradovima
Srbije u vrednosti od 1,247 milijardi dinara. Takođe, početkom 2020. godine je
odobreno i vrlo brzo podeljeno 160.000 vaučera, a potom je 13. maja odobreno
dodatnih 400.000 turističkih vaučera zbog krize izazvane pandemijom. Zatim,
opredelili smo subvencije za podršku radu ugostiteljske i turističke privrede u
iznosu od 1.980.000.000 dinara, a Vlada
Republike Srbije donela je i pakete mera koje su uticale i na poslovanje
ugostiteljsko-turističke privrede, kao što su odlaganje plaćanja dospelih
poreskih obaveza, isplata pomoći u visini 3 minimalne zarade, mere za očuvanje
opšte likvidnosti privrednih subjekata, isplata dva puta po 60% minimalne
zarade, kao i odlaganje poreza i doprinosa na zarade za jedan mesec. U trenutku
kada je agencijama pretilo masovno zatvaranje zbog isteka polisa osiguranja, doneli
smo i nove pravilnike koji im olakšavaju uslove dobijanja polisa i depozite,
kao i program subvencija za polise.
e-TN: Kriza prouzrokovana pandemijom i
dalje traje. Pored svih do sada donetih mera iz domena turističke politike o kojima
ste govorili i koje su za cilj imale ublažavanje negativnih posledica krize ona
i dalje traje. Da li možemo očekivati neke nove, vanredne mere?
Svakako će ministarstvo i dalje, u saradnji sa ostalim resornim
ministarstvima, nastaviti da predlaže ili preduzima odgovarajuće mere, kako bi
se ova teška situacija prevazišla uz što manje gubitke.
Istovremeno moramo da radimo i na daljem razvoju sektora i shodno tome
usvojen je Program rasporeda i korišćenja subvencija, transfera i dotacija
namenjenih za projekte razvoja turizma u 2021. godini. Ulaganja u
infrastrukturu, promociju i edukacije su ključni ne samo za oporavak već i za
ubrzanu reformu turističkog sektora u susret globalnoj konkurentskoj trci za
tržište u postpandemijskom periodu.
Ove
godine opredeljeni su podsticaji za izgradnju infrastrukture i suprastrukture u
turističkim destinacijama u iznosu od 600 miliona i 500 hiljada dinara, za
projekte promocije, edukacije i treninga u turizmu, sredstva u iznosu od 105
miliona dinara, a za kredite preko Fonda za razvoj 90 miliona dinara. Konkursi
su objavljeni 13. januara 2020. godine i verujemo da će i ove godine biti
veliko interesovanje potencijalnih korisnika.
e-TN: Nedavno se pojavila informacija da
je preko 200 turističkih agencija prestalo sa radom. Da li je to tačno, odnosno
koliko je tačno organizatora putovanja do 1. februara izgubilo licencu i koliki
je trenutno broj posrednika u putovanju? Koliko je to manje u odnosu na februar
2020. godine?
Prema podacima Agencije
za privredne registre, u januaru je broj aktivnih turističkih
agencija-organizatora putovanja 337, što je smanjenje od 78 turističkih
agencija u odnosu na mart prethodne godine. Takođe prema podacima APR-a, broj
aktivnih turističkih agencija posrednika je povećan i iznosi 868, u odnosu na
mart prethodne godine kada je bilo 815 agencija posrednika. Do povećanja broja
agencija posrednika došlo je upravo jer je od 78 turističkih agencija organizatora
putovanja koje su izbrisane iz Registra turizma, njih 53 prešle u posrednike.
e-TN: Upoznati ste sa problemom da je
mnogim organizatorima putovanja blokiran novac koji su uplatili kao avans
hotelima i izdavaocima apartmana za letnju sezonu 2020. godine. Da li naša
Vlada i njeno resorno ministarstvo može nešto da učini i pomogne u rešavanju
tog problema?
Verujem da će
stabilizacija situacije po pitanju pandemije COVID 19, kao i sprovođenje
vakcinacije u značajnoj meri uticati da 2021. godina bude bolja za turizam
generalno što će omogućiti da se problemi realizacije ugovora iz 2020. godine,
između tradicionalnih poslovnih partnera u privatnom sektoru, realizuju i reše
na najbolji mogući način za sve strane. Upravo je resorno ministarstvo, u
saradnji sa grčkom ambasadom pružilo podršku da se turističkim agencijama, koje
su iskazale interesovanje i potrebu, omogući ulazak u Grčku kako bi na vreme
rešilo pitanje realizacije ugovora iz 2020. godine sa svojim partnerima na
najbolji mogući način.
e-TN: Da li je ugrožena realizacija
takozvanih „zamenskih“ putovanja i da li će građani koji nerealizuju „zamensko“
putovanje do 31.12.2021. moći da ostvare povrat uplaćenog novca?
Zamensko putovanje je
novo turističko putovanje i agencija i putnik zaključuju novi ugovor o
organizovanju putovanja koji sadrži i broj izdate garancije putovanja za slučaj
insolventnosti i radi naknade štete.
Naravno da će svi građani
koji su sklopili ugovore sa agencijama o zamenskim putovanjima moći da ostvare
svoje prava, zato što su sva putovanja, pre i posle 15. marta, kao i sva
zamenska koja su ugovorena za vreme važenja licence i validne garancije
putovanja, pokrivena iz garancije putovanja važeće u vreme potpisivanja ugovora
o putovanju.
To znači da u slučaju
nerealizovanog putovanja ugovorenog do 15. marta 2020. ili nerealizovanog
zamenskog putovanja u sklopu novog ugovora ili drugog putovanja kasnije
ugovorenog, putnik zaštitu prava može da ostvari iz garancije putovanja koja je
važila u trenutku zaključenja ugovara o putovanju.
Isto tako putnik može da
ostvaruje svoja prava potraživanjem iz garancije putovanja, aktiviranjem te
garancije u slučaju da nastupe okolnosti propisane Zakonom o turizmu. Na
primer, prema Zakonu, putnik ima pravo na naknadu štete ili potraživanje
uplaćenog iznosa usled otkaza putovanje od strane organizatora ili
insolventnosti organizatora.
e-TN: Ovo je sedma godina zaredom kako se
nastavlja program dodela vaučera građanima za subvencionisano korišćenje usluge
smeštaja. Planirano je da se podeli 100.000 vaučera. Koliko se građana do sada
prijavilo i da li se razmatra eventualno povećanje broja vaučera?
I ove godine, kao i
prethodnih, uprkos pandemiji koja je i dalje aktuelna, vlada veliko
interesovanje naših građana za vaučere, odnosno za odmor u Srbiji. Od 1.
januara do 8. februara podneto je 100.000 prijava građana čime je već
iskorišćen prvobitni budžet koji smo opredelili za ovu vrstu podsticaja u 2021.
godini.
Najveće interesovanje su
kao i svake godine pokazali penzioneri (52,48%), zaposleni (33,35%) i
nezaposlena lica (11,46%), dok je najviše prijava građana pristiglo iz
Beograda, Niša, Leskovca, Kragujevca i Novog Sada. Najtraženije destinacije su:
Sokobanja, Zlatibor, Vrnjačka banja, Ribarska banja i Sijarinska banja.
U vreme kada Vaši čitaoci
budu čitali ovaj intervju, verujemo da će građani imati na raspolaganju dodatne
vaučere za koje očekujemo da nam ovih dana Ministarstvo finansija odobri
dodatni budžet. Smatramo da treba da odgovorimo na zahteve i interesovanje naših
građana, jer je fokus u 2021. godini svakako na jačanju domaćeg turiste i
podsticajima domaćeg turizma.
e-TN: Prošle godine započeo je sa radom e-Turista. Koliko je do 1.
februara registrovano ugostiteljskih objekata za smeštaj i da li ste zadovoljni
dinamikom registracije?
Registracija ugostiteljskih objekata
ide očekivanom dinamikom kao i registracija samih ugostitelja. Zaključno sa 8.
februarom, ukupan broj registrovanih ugostiteljskih objekata je 17.180.
Sistem e-Turista ima izuzetan značaj za srpski
turizam iz više razloga. Primena sistema e-Turista će po prvi put na jednom
mestu dati realnu sliku o broju ugostiteljskih objekata u Srbiji i njihovih
gostiju jer je to jedini mogući način da se prijave i domaći i strani turisti.
Uspostavljanje ovog sistema pre svega olakšava posao ugostiteljima, posebno u
delu elektronske prijave (stranih) gostiju, lakšeg (elektronskog) podnošenja
zahteva za kategorizaciju i automatskog obračunavanja iznosa boravišne takse.
Istovremeno, e-Turista omogućuje državnim organima
da efikasnije planiraju razvoj domaćeg turizma jer će sistem pokazati brojne
nove i preciznije pokazatelje, kao što je struktura gostiju po destinacijama,
na osnovu kojih će se lakše odrediti ciljna tržišta, kreirati turistički
proizvodi, marketinške kampanje, ali i donositi odluke o ulaganjima u
destinacije.
Sistem je posebno važan za rad nadležnih
inspekcijskih organa koji će moći da rade sveobuhvatnije kontrole jer će na
jednom mestu imati sve ugostiteljske objekte u Srbiji i raspolagaće podacima
koje mogu upoređivati sa činjeničnim stanjem na terenu.
I konačno, turistima će omogućiti boravak u
legalnim ugostiteljskim objektima, viši kvalitet usluge i viši stepen
bezbednosti, što je jedan od ključnih parametara koji utiču na izbor
destinacije savremenog turiste.
e-TN:
Pandemija i dalje traje i niko sa sigurnošću ne može da kaže kada će prestati.
Pred našom turističkom privredom su veliki izazovi, u prvom redu kako opstati.
Šta možete poručiti ljudima koji od
turizma žive, a šta potencijalnim domaćim turistima?
U ovakvoj atmosferi još
uvek niko ne može sa preciznošću tvrditi kada će se u potpunosti normalizovati
međunarodno turističko tržište. Međutim, sada već sa blagim optimizmom možemo
da očekujemo da bi 2021. godina mogla biti godina stabilizacije i početka
oporavka. Prema istraživanjima Evropske turističke komisije (ETC), sa najavom
početka masovnog vakcinisanja, Evropljani su sve više zainteresovani za
putovanja tokom drugog kvartala 2021. godine. 32% ispitanika izjavilo je da
namerava da putuje tokom aprila-juna 2021. godine, što je porast od 20% u
odnosu na prethodni talas istraživanja, 52% Evropljana planira da putuje u
narednih šest meseci, što je porast od 5% u poređenju sa istraživanjem iz
novembra 2020. godine, dok strogi zdravstveni i sigurnosni protokoli
omogućavaju većini Evropljana (67%) da se osećaju dovoljno sigurno i opušteno
da uživaju u svom putovanju.
Rezultati ove
ankete pružaju razlog za optimizam posebno zaposlenima u turističkom sektoru u
pogledu međunarodnih putnika, ali je svakako važno i dalje podizati domaći
turizam i razvijati ponude koje su usmerene i ka stranim i ka domaćim turistima.